Novosti

Čet, 9. 6. 2022.

BILTEN 5 - Ništa nas ne smije iznenaditi (osvrti na predstavu studenata Filozofskog fakulteta u Zenici)


Ko će preživjeti?

U Bosanskom narodnom pozorištu, u srijedu 08. juna u 19:40h, u sklopu 21. Festivala bh. drame, odigrana je predstava “Ništa nas ne smije iznenaditi” u režiji autora Aleša Kurta. Glumački tim čine Belma Lizde Kurt, Emir Fejzić, Mirza Dervišić, Anita Memović Kajasa, Ivona Baković, Vanja Matović i Hana Zrno.

Koncept ove predstave je vježba pripreme za nadolazeću i vrebajuću katastrofu, maskirana kao predstava unutar same predstave. Likovi educiraju publiku o tome kako se ponašati u slučaju katastrofe i kako preživjeti. Uvijek moraju biti spremni i sa podignutim gardom, te ih apsolutno ništa ne smije iznenaditi. Kroz tok predstave, prikazuje se reakcija ljudske prirode na opasnost; opasnost koja je, u ovom slučaju i kontekstu, jedan nevidljivi i neodređeni antagonist. Kroz paniku i kolektivno ludilo, publika doživljava katarzu nakon iznimno temperamentne “vježbe”.

Katastrofa koja neprestano vreba i koja je, prema likovima, iminentna, nije određena, te se likovi prvo moraju odlučiti koja katastrofa im najviše prijeti i kako da pripreme publiku za preživljavanje. Svaki lik ima svoju perspektivu i percepciju situacije, boreći se na svoj sopstveni način, ne znajući ni za šta se konkretno spremaju.

Predstava je prožeta društvenim i političkim satirizacijama aktuelnih događaja, analizirajući ljudski iracionalni strah od nepostojeće opasnosti, od nuklearnih i vremenskih katastrofa do ratova i terorizma. Kurtovo djelo na izuzetno provokativan način demonstrira kako se rađa fašistička vlast i kako ideologija može djelovati kao virus u ljudskoj psihi. Publici se direktno govori da su za začeće autoritarne vlasti samo potrebna priča u koju će svako povjerovati i nešto čega će se svi plašiti, te da diktatore bira narod. Satira kojom je ispunjena predstava je direktna i primamljivo drska, te ne može ostaviti publiku ravnodušnom.

Brechtova metodologija se upotrebljava kroz cijelu predstavu, prvenstveno u tome da publika igra ključnu ulogu i glumci su svjesni da su dio scenske izvedbe. Kurt ostvaruje veliki poduhvat time što je predstava ispunjena emocijama poput straha, panike i anksioznosti, ali je također u isto vrijeme lišena bilo kakve emotivne podloge. Primarni cilj se očituje u tjeranju publike na promišljanje i refleksiju. Publika funkcioniše kao aktivni dio izvedbe, bivajući podijeljena na klase koje određuju kako će se likovi ponašati prema njima. Likovi daju naredbe koje se moraju pratiti i stvaraju osjećaj da niko nije siguran, stvarajući osjećaj anksioznosti, adrenalina i uzbuđenja, držeći pažnju od početka do kraja.

Svaki segment ove predstave je odrađen do savršenstva, te se mora pohvaliti muzika Zlatana Božute, kao i izvanredna obrada Shostakovicha. Muzika je prisutna u svakom segmentu, ali je najzapaženija tokom kolektivnog ludila likova, što su neke od najupečatljivijih scena, koje su u isto vrijeme iznimno uznemirujuće, ali također i neodoljive. Ove scene i mnoge poput njih stvaraju jezu, te od njih publika ne može skrenuti pogled.

Scenografija Vedrana Hrustanovića je jedinstvena i očaravajuća; od mašina za dim i snijeg do radničkih alata i hipnotizirajućih spirala, uzbuđenje i znatiželja su neizbježna osjećanja pri gledanju Kurtovog djela.

“Ništa nas ne smije iznenaditi” je satirična i polarizujuća predstava. Od samog početka je postavljena kao izazov publici. Izazov promišljanja, učestvovanja i ostajanja. Ko će preživjeti? S obzirom na prirodu predstave i polarizujuću tematiku i dizajn, svaka reakcija je poželjna i predstavlja uspjeh Aleša Kurta i ekipe. Jer ipak, dobra umjetnost postoji da uznemiri mirne publike i da smiri uznemirene.

Zuhdija Karić, student I godine Kulturalnih studija