Stručni žiri XXI festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2022. koji je radio u sastavu: Aida Pilav (predsjednica) Predrag Štrbac (član i Saša Oručević (član) nakon odgledanih sedam predstava u Takmičarskom programu Festivala, dodijelio je slijedeće nagrade:
1. Nagrada „Miodrag Žalica“ za najbolji izvedeni bosanskohercegovački dramski tekst
BENJAMIN HASIĆ, za dramski tekst „Kuća“, u produkciji BNP Zenica
OBRAZLOŽENJE:
Dramski tekst „Kuća“ nudi u dramaturškoj strukturi i u bogatstvu dramskih motiva, nesvakidašnju preciznost u tretmanu lika, dramske situacije i dramskih odnosa. Ovaj dramski tekst progovara o postratnom iskustvu iz perspektive duboke traume koja nije niti na jedan način generalizirana, već naprotiv izuzetno je individualizirana priča o smislu i (ne)mogućnosti bijega od stvarnosti ili od sebe. U tranzicijskom društvu individualna utopija je traganje za definiranjem kraja, kraja koji postaje distopija naših naučenih ponašajnih paradigmi navika, pakla ovisnosti i nepogrešivim instinktom za opstankom. Autor Benjamin Hasić na jedan vrlo spretan dramaturški autorski pristup opisuje dvije paralelne tragedije smisla u opisima životnih tragedija dva brata između kojih je crna sjena kraja, smrti u kontekstu acid užitka, užitka koji je artificijelan i lažan.
2. Glavna nagrada Festivala za najbolju predstavu u cjelini
“LJUBIČASTO“, Kamerni teatar 55, Sarajevo.
OBRAZLOŽENJE:
Predstava „Ljubičasto“ rediteljice Selme Spahić ostavlja jedinstveni utisak na publiku, intenzivnošću odnosa likova, načinom na koji su njihovi latentni i dominantni problemi prikazani kroz gestiku, mimiku, te specifičnom simbolikom u predmetnosti predstave, te njenim bojama, teksturama, kao i zvučnim, jezičkim signalima u predstavi.
3. Nagrada za najbolju režiju
ALEN ŠIMIĆ za režiju predstave „Kuća“ u produkciji BNP Zenica
OBRAZLOŽENJE: Nagrada reditelju Alenu Šimiću se dodjeljuje zbog izrazite kreativnost u odabiru rediteljskog rukopisa, vrsnom vođenju glumaca te stvaranju autentičnog tempo-ritma glumačke igre i predstave u cjelini. Psihološko građenje odnosa kroz upotrebu simboličkih sredstava, te transponovanje prostora igre u unutrašnje svjetove likova dodaje potpuno novu dimenziju ove teatarske priče.
4. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje (za najboljeg glumca i najbolju glumicu)
TARIK FILIPOVIĆ za ulogu u predstavi „Da sam ptica“ rediteljice Arija Rizvić
OBRAZLOŽENJE: Za dosljednost i kontinuitet u gradnji lika, besprijekornu partnersku igru i proživljavanje problema koji su svojstveni svima nama. Sa velikim umijećem, bez samodopadljivosti Tarik Filipović je iznio svoj lik od početka do kraja, uvodeći nas tako u veliku čaroliju glumačke igre.
TATJANA ŠOJIĆ za ulogu u predstavi „Ljubičasto“ rediteljice Selme Spahić
OBRAZLOŽENJE: Nagrada za najbolju žensku ulogu, opravdano ide u ruke glumice Tatjane Šojić, koja svojim talentom i raskoši glumačkih sredstava donosi potpuno novu dimenziju glumačke igre i na sceni oživljava bezbroj malih svjetova sa specifičnom lakoćom koja komunicira sa svima u publici. Tatjana Šojić posjeduje jedinstven osjećaj za tajming i lakoću kojom se povezuje sa svakim pojedinačnim gledateljem predstave.
5. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca / glumice
ZLATAN ŠKOJIĆ za ulogu Saše u predstavi „Kuća“, reditelja Alena Šimića
OBRAZLOŽENJE:
Glumačku igru Zlatana Škojića karakterizira svježina mladalačke igre, autentičnost u glumačkom izrazu i posvećenost u kreiranju lika. Zlatan Škojić preciznim odabirom glumačkih sredstava, poziva svakog pojedinačnog gledatelja da suosjeća, da se poistovjeti sa likom i da u kontinuitetu osjeti problem lika, kao potpuno svoj.
TAMARA MILIČEVIĆ-STILIĆ za ulogu Dine u predstavi „Kuća“, reditelja Alena Šimića
OBRAZLOŽENJE: Glumačka igra Tamare Miličević-Stilić je primjer svedene, precizne i ostrašćene igre, koja graniči sa dokumentarističkom interpretacijom specifičnog dramskog problema lika. Tamara Miličević-Stilić drži dramsku tenziju u latentnoj povišenosti od početka do kraja njene scenske pojavnosti i ne dozvoljava niti jedan sekund pogrešne interpretacije. Njena igra ne neusiljeno laka, sveobuhvatno inspirativna i naslućuje pojavu jednog nesvakidašnjeg glumačkog talenta na scenama BH teatara.
6. Nagrada za najbolju epizodnu ulogu
BENJAMIN BAJRAMOVIĆ za ulogu Crnog u predstavi „Kuća“, reditelja Alena Šimića
OBRAZLOŽENJE:
Benjamin Bajramović oživljava lik Crnog u predstavi „Kuća“ na razini svakodnevnog, i ta svakodnevnost, svedenost, demistifikacija je upravo kvaliteta njegove izvedbe koja lik Crnog izdvaja do razine nesvakidašnje pojave, incidenta u konetkstu apsolutne artikulacije lika i samim tim identifikacije publike. Benjamin Bajramović ovakvim postupkom pokazuje izuzetnu vještinu u korištenju scenskog prostora kao manifestacije životnih okolnosti, ne nužno estetizacije života.
NATAŠA PERIĆ za lik u dramskom tekstu Lane Bastašić
OBRAZLOŽENJE:
Nataša Perić igra lik u monodrami Lane Bastašić iz razine nutarnjeg iskustva, neopipljivog, ezoteričnog, onog u nama što se najteže artikuliše. Postupak igranja unutarnje traume svijesti o sebi i svijeta oko sebe, koji na koncu iznevjerava i njen unutarnji svijet nadanja i stvaranja ideala, je izuzetno težak zadatak, kojeg Nataša Perić, korištenjem glumačkog tijela kao mjesta emanacije ne samo značenja, već kompletnog performativnog iskustva, izvodi sa potpunom preciznošću i posvećenošću.
7. Nagrada „Radovan Marušić“ za najbolje likovno oblikovanje predstave (scenografiju, kostimografiju, dizajn svjetla)
ADISA VATREŠ-SELIMOVIĆ – nagrada za najbolju scenografiju u predstavi „Ljubičasto“, rediteljice Selme Spahić
OBRAZLOŽENJE:
Scenografsko rješenje Adise Vatreš Selimović u predstavi „Ljubičasto“ rješava dramski prostor u značenja intime, voajerizma, onog izvan i onog unutra, simbola koji prerasta u sudbinu i svakodnevne predmetnosti koja postaje relikt naše traume. Adisa Vatreš Selimović svojim jedinstvenim osjećajem za performativnu situaciju nudi kontekst dramskoj tenziji na razini iskustva materijalnosti i predmetnosti i iskustveno involvira publiku u svijet drugog. Svjedočenjem i tačnošću vizualnog koda scenografsko rješenje Adise Vatreš Selimović postaje i naš intimni prostor potrage za smislom.
SABINA TRNKA – nagrada za najbolju kostimografiju u predstavu „Kuća“ reditelja Alena Šimića
OBRAZLOŽENJE:
Kostimografsko rješenjo Sabine Trnka u predstavi „Kuća“ je primjer precizne interpretacije lika, koncepta. Kreativnost Sabine Trnke se ogleda u minimalističkom pristupu afirmaciji osnovnih simbola, atmosfere, prirode i osjećajnosti predstave u njenom konceptu i namjeri. Upravo ova kontrolirana estetizacija je odraz specifične i velike kreativnosti ove autorice.
8. Nagrada za najbolju scensku muziku
Mirza Rahmanović (Indigo) u predstavi „Kuća“, reditelja Alena Šimić
OBRAZLOŽENJE:
Autorska muzika za predstavu „Kuća“ Mirze Rahmanovića na imerzivan i zauman način kreira intiman prostor unutrašnje radnje predstave, stvarajući emotivnu skučenost života u koju su likovi komada uronjeni i uvodeći publiku u duboku transcedentnost postojanja u koordinatnom sistemu narativa predstave „Kuća“.
9. Nagrada „Antun Marinić“ za najbolji scenski pokret
Katarina Ilijašević i Snežana Trišić – najbolja koreografija
OBRAZLOŽENJE:
Koreografsko rješenje autorica Katarine Ilijašević i Snežane Trišić akcentira kontekst kolektiviteta u ideji i podtekstu predstave te, svojom preciznom kreativnošću, definira žanrovsko i estetsko opredjeljenje predstave u kontekstu njenog koketiranja sa melodramatskim i satiričkim dojmom.
Thomas Steyaert – najbolji scenski pokret
OBRAZLOŽENJE:
Scenski pokret u predstavi „Kuća“ je jedan od definirajućih elemenata scenskog izraza ove predstave. Preciznost rješenja Thomasa Stayaerta je jedan od osnovnih elemenata koji doprinosi tačnoj interpretaciji odnosa likova i ekspresivnosti njihovih pojedinačnih unutarnjih dramskih previranja koji se jasno prezentiraju kroz pokret glumačkog tijela kao apsolutni interpretativni agens predstave.
Specijalna nagrada za kolektivnu glumačku igru – glumačkom ansamblu predstave „Ljubičasto“, rediteljice Selme Spahić
OBRAZLOŽENJE:
Fascinira kolektivna discipliniranost u izrazu, u zadatku, u dosljednom sprovođenju paralelnih radnji ansambla predstave „Ljubičasto“. Također, fascinira i dosljednost orkestriranih radnji koje na upečatljiv način tvore organizirani haos, dajući predstavi potpuno novo značenje i atmosferu.
Žiri publike XXI festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2022. u sastavu: Mirhunisa Bektaš (predsjednica), Emina Buljubašić (članica) i Adis Kriko (član), dodijelio je slijedeće nagrade:
1. Nagrada publike za najbolju predstavu
„Ljubičasto“ u režiji Selme Spahić.
Obrazloženje: Predstava „Ljubičasto“ teče kao ravničarska rijeka, mirno, ali sa uobičajenim povremenim bukovima. Publika se spontano asimilira u predstavu, jer prepoznaje narative iz vlastitog života, porodične drame braće i sestara, marginaliziranu snahu i naročito majku. Svima je žao majke koja rutinski dočekuje djecu spremajući im njihova omiljena jela, slušajući njihove „dobronamjerne“ savjete i upute za život. Reklo bi se, jedna sasvim normalna porodica, čije pojedinačne karaktere svi znamo iz vlastitih porodica. A onda šok! „Žena, majka, kraljica“ se usudila živjeti svoj život. Iako i dalje ne remeti sasvim obične živote svoje djece, oni su ogorčeni, jer je ugroženo njihovo poimanje majke kakava treba biti za njih i okolinu. Hipokrizija dostiže vrhunac, a publici ostaje zapitanost: ima li majka pravo na slobodu izbora?, da li je majka rođenjem djeteta osuđena do kraja života na jednu jedinu ulogu – ulogu majke?, da li je sloboda priviligija samo pojedinaca?, da li uopće sloboda izbora majke ima utjecaja na živote potomstva?, itd. Dakle, predstava nas nije samo zabavila, nego uputila na promišljanje o temama koje su nam svima bliske, pa prema tome zaslužuje nagradu publike.
2. Nagrada publike za najboljeg glumca
Zlatan Školjiću za ulogu Saše u predstavi „Kuća“
Obrazloženje: Zlatan Školjić je poput tepiha, simbolično predstavljenog kao kuća-dom u predstavi. Z. Školjić se prostire, zateže, gužva, mota, vuče čas na jednu, čas na drugu stranu, sve u infantilnom vjerovanju da će se „stvari“ nekako same riješiti. Njegova naivnost i bezazlenost vode ga u okrutnu dramu ovisnosti i pogubne posljedice. Sva ta komleksna osjećanja ovaj glumac je uspješno dočarao publici.
3. Nagrada publike za najbolju glumicu
Tatjana Šojić za ulogu Mile u predstavi „Ljubičasto“
Obrazloženje: Kroz lik Tatjane Šojić, vidjeli smo izuzetnu transformaciju arhetipa majke, koja je uvijek na usluzi svojoj zahtjevnoj djeci a koja se uopće ne pitaju za njene želje i potrebe ( „vi mene ne poznajete“) u ženu koja svojom nutrinom ima snagu izmaštati željeni svijet razigranog bivanja, transcendirajući tako od mediokritetskog poimanja svijeta u onaj duboki, svakoj osobi potrebni iskonski mir magične slobode izbora „ja jesam.“
Žiri novinara XXI festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2022. u sastavu: Velida Kulenović (predsjednica), Ajla Sokolović (članica) i Mladen Bičanić (član), dodijelio je nagradu:
1. Nagrada Žirija novinara za najbolju predstavu
"Neće biti smak svijeta“, autora Adnana Lugonjića, u režiji Nine Nikolikj.
Obrazloženje: Predstava „Neće biti smak svijeta“ jedna je od tri dramska komada na ovom Festivalu koja se bavi porodicom. Lugonjićev tekst i odlična režija Nine Nikolikj i sjajna glumačka izvedba sva tri protagonista: Darje Rizove, Saše Handžića i Dženane Džanić dovoljna su garancija da ovu predstavu novinarski žiri proglasi najboljom u cjelini na XXI festivalu bh. Drame Zenica 2022.